Zavod za hitnu medicinu Splitsko - dalmatinske županije

Smrtnost od udara groma iznosi 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava.

Simptomi i znakovi

Rani

  • različiti poremećaji srčanog ritma
  • srčani zastoj
  • zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje
  • gubitak svijesti, privremena paraliza (posebice donjih udova), konvulzije (grčevi) i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, koma
  • opekline različita oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta – metalna dugmad, nakit (površinske opekline, moguća je i karbonizacija tijela)
  • blast ozljede prsnog koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha (ruptura bubnjića u 50 posto slučajeva obostrano

Kasni

  • različiti psihički i neurološki poremećaji

 

Postupak

  1. Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194.
  2. Osnovno je pravilo „ne povećati broj žrtava“. Ako je oluja u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
  3. Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.
  4. Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice). Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.
  5. Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
  6. Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
  7. Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.

Kako izbjeći udar groma
Opasnost od ugara groma može se izbjeći prihvaćanjem određenih pravila ponašanja:

  • prije odlaska u prirodu treba se informirati o vremenskim uvjetima kako bi se izbjegla oluja
  • promatrati nebo – tamni oblaci, sijevanje i pojačan vjetar znak su da se približava oluja
  • ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište
  • ako čujete grmljavinu, znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom
  • u zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači
  • ne koristiti telefon i mobitel tijekom oluje
  • ne tuširati se, prati rublje ili posuđe
  • isključiti sve električne uređaje tijekom oluje
  • korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražiti sklonište, i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlaziti iz skloništa
  • svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara
  • nikad ne stajati u velikoj skupini ljudi nego se raspršiti, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba
  • izbjegavati eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume
  • u šumi potražiti zakon kraj manjih stabala i grmlja
  • tijekom oluje izbjegavati nošenje metalnih predmeta
  • izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda
  • velike spilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena
  • na otvorenom prostoru izabrati najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnuti i pognuti se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo
  • ako se osjeti pucketanje, a kosa počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma, odmah napustiti to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića.